PŠ Svitava

Početak nastave – 8:00 h početak za sve učenike (kombinirani odjel II., III. i IV. razreda, te I. i V.).

PŠ Svitava ukupno je 15 učenika, a nastava je organizirana u 2 kombinirana odjela:

– KO I. i V. (Elica Marijanović)

– KO II., III. i IV. (Željka Barišić)

Raspored sati

Podaci iz školskog ljetopisa

Naselje Svitava smješteno je u gornjem dijelu Hutova blata između brda: Budisavina i Ostrvo sa sjevera i istoka, a Mlinsko brdo i Ćelopek su s juga, dok zapadna strana dodiruje Hutovo blato. Selo je bilo slabo prometno povezano, a jedine veze bilu su preko željezničke stanice Brštanica i vodenim putem prema Višićima. Izgradnjom HEČ-a i puta Dračevo-Svitava selo se potpuno otvorilo i prometno povezalo.

Stanovništvo ovog sela je bilo uglavnom nepismeno sve do organiziranog opismenjavanja koje počinje školske 1886./1887. god. u selu Cerovica. Objekt u kojem je organizirana nastava služio je za prihvat djece s područja Gornjeg i Donjeg Hrasna. Obzirom da je Svitava udaljena od Cerovice 7 km djeca nisu bila obavezna pohađati nastavu. Ipak je jedan broj djece (muške) pohađao i završavao osnovnu školu.

Prolaskom željezničke pruge 1901. god. ostao je upražnjen radnički objekt u selu Brštanica koji je od 1905. god. poslužio kao školska zgrada. I pored toga što je Brštanica bliže Svitavi (udaljena 5 km) Svitavci su i dalje svoju djecu slali u Cerovicu, zbog toga što se stvorila određena navika i kako stariji ljudi kažu „strah od prelaska djece preko željezničke pruge“. Ratno stanje (1941.-1945.) prekinulo je školovanje, pa je poslije rata istovremeno u istom razredu bilo više generacija mladih.

Djeca iz Svitave nastavu pohađaju u osnovnoj školi Brštanica sve do 1949. god. kada je otvorena osnovna škola u Svitavi u privatnoj kući Joze i Stanka Udženije.

Školska 1949./1950. god. – prvi učitelj koji je došao na službovanje u osnovnu školu Svitava bila je Milojka Palikuća iz Mostara. Te godine škola je imala 71 učenika. Nastavu su pohađali u ovoj školi djeca iz: Svitave, Derani, Ćora, Stupišta, Zaušlja i Dašnice.

Školska 1950./1951. god. – u školi radi Radomir Šakotić iz Trebinja, a nastavu pohađa 73 učenika.

Školska 1951./1952. god. – u školi radi Radomir Šakotić iz Trebinja, a nastavu pohađa 81 učenik.

Školska 1952./1953. god. – u ovoj godini rade učitelji Jozo Raič iz Višića i Jovo Spahić iz Tasovčića, a oko dva mjeseca radila je Biserka Krpo iz Mostara. Nastavu je pohađalo 4 učenika.

Školska 1953./1954. god. – rade nastavnici Mihajlo Lukanović iz Crne Gore i Zdravko Ostojić iz Mostara. Učenika je 92.

Školska 1954./1955. god. – rade učiteljice Minka Tuce i Paulina Šiljeg sa 42 učenika.

Školska 1955./1956. god. – rade učitelji Zahir Kudra i Milan Meliš iz Čapljine sa 44 učenika. U ovoj školskoj godini počelo se s radom u novom školskom objektu na Pločama.

Školska 1956./1957. god. – radi učiteljica Zejna Šantić iz Mostara sa 48 učenika.

Školska 1957./1958. god. – radi učitelj Risto Misita iz Tasovčića sa 42 učenika.

Školska 1958./1959. god. – radi učitelj Petar Miletić iz Čapljine sa 46 učenika.

Školska 1959./1960. god. – radi učiteljica Emina Ćorić iz Čapljine sa 46 učenika.

Školska 1960./1961. god. – radi učitelj Mladen Bevanda iz Šurmanaca sa 46 učenika.

Školska 1961./1962. god. – radi učitelj Mladen Bevanda iz Šurmanaca sa 59 učenika.

Školska 1962./1963. god. – rade učitelji Sadija (Sada) Hidić iz Sarajeva i Anđelko Raguž (Car) iz Višića sa 59 učenika.

Po pisanju ovih zabilješki (ožujak 1987. god.) u školi Svitava neprekidno radi učitelj Anđelko Raguž Car.

Godine 1952. dobrovoljnim radnim akcijama počele su pripreme za izgradnju novog školskog objekta. U sklopu škole trebala su se izgraditi dva jednosobna stana za učitelje i omladinska sala. Objekt se trebao izgraditi na jako nepristupačnom terenu, pa su se mnogi kasnije pitali zašto je tu izgrađen. U razgovoru s jednim od nositelja tih aktivnosti, Jozom Udženijom, došli smo do odgovora:

  • U selu nije postojala ni jedna odgovarajuća lokacija u društvenom posjedu, a privatni posjednici nisu bili spremni ustupiti svoje zemljište za izgradnju škole. Inače su mještani s malim posjedima zemljišta.
  • Obzirom da su u tu školu trebala ići i djeca s područja stolačke općine onda se tražio nekakav centar sela, a on je i bio negdje približno toj lokaciji.
  • Dio Svitave (polje) obilovao je većim i manjim izvorima podzemnih voda tako da je bio nepodoban za gradnju.
  • Odabrana lokacija imala je čvrstu podlogu.

Mještani ovog sela su uložili ogroman trud u izgradnji školskog objekta na prilično nepristupačnom mjestu imajući u vidu i to da je dobar dio građevinskog materijala trebalo dopremiti na konjima sa željezničke stanice Brštanica, a jedan dio građe dovožen je čamcima uz Hutovo blato.

U nedovršeni školski objekt uselilo se školske 1955./1956. god. Ukupna površina objekta je 300 m2. Nešto zbog veličine objekta, nešto zbog nepristupačnog terena i zbog slabijeg materijalnog položaja obrazovanja, a i manjeg interesa mještana objekt nikad nije završen. Naprotiv, počeo je postupno propadati.

U listopadu 1980. god. izvršeno je preseljenje iz ove školske zgrade u montažnu baraku koja je kupljena od „Hidromontaže“ Maribor, a locirana je ispod svitavskog polja u koritu Rječine koje je nasuto.

U svibnju 1985. god. konačno je riješeno pitanje školske zgrade u Svitavi izgradnjom i useljenjem u novi dvoučionički objekt s kancelarijom za učitelja i mokrim čvorom. Objekt je izgrađen najvećim dijelom iz sredstava PHČ, OOUR-a OŠ „Đuro Pucar Stari“ Višići i dobrovoljnim radom mještana.